Langsung ke konten utama

Karta Popular: Ejijensia Komunidade Suco haat (4) iha Sub-distrito Pante Makassar no Oesilo ba Governu no Parlamentu

Intrudusaun

Iha loron 20-23 Abril 2010 Luta Hamutuk hala’o aktividade briefing iha Distrito Oekussi sub Distrito Oesilo no Pante Makasar iha Suco haat (4) hanesan Bobocasse, Usitasae, Bobometo no Naimeco. Iha aktividade Briefing ne’e Luta Hamutuk desimina informasaun liu husi materia mak hanesan Fundu petroliferu, EITI, Orsamentu Geral do Estadu no partisipasaun komunidade ba dezenvolvimentu.

Durante prosesu diskusaun community briefing iha distrito Oekusi komunidade hato’o sira nia prekupasaun no ejijensia ba problema mak sira infrenta, liu-liu problema mak relasiona ho prosesu dezenvolvimentu ba Luta Hamutuk hodi hato’o ba Governu no Parlamentu Nasional. Bazeia ba prekupasaun no ejijensia komunidade iha suco haat (4) nee liu husi karta popular ida ne’e Luta Hamutuk hakarak diriji ba Governu no Parlamentu Nasional hodi toma medidas ba Komunidade nia prekupasaun no ejijensia hanesan tuir mai ne’e:

  1. Komunidade sira ejiji hodi halo ponte ba mota Bilomi, mota Kul-umu no mota Noel- Ekat tamba mota hirak nee mak liga suco sira iha sub distrito haat (4) hanesan Pante Makasar, Oesili, Pasabe no Nitibe. Waihira mota hirak ne’e la iha ponte difikulta komunidade sira hodi halao’o sira nia aktividade iha tempu udan.
  2. Komunidade mos prekupa tebes kondisaun Estrada mak liga suco Naimeco ba Usitasae no Bobometo nia kondisaun ne’ebe difikulta mobilidade transporte ba suco hirak nee, Tamba durante ne’e kareta bo’ot hanesan truck deit mak bele asesu.
  3. Populasaun iha Suco haat (4) susar hodi asesu be’e mos, tamba ne’e sira ejiji ba Guverno hodi halo kanalizasaun ba be’e matan mak sira iha hodi liga ba fatin publiku no komunidade sira hela.
  4. Autoridades lokal sira laiha informasaun bainhira projetu ruma tama iha sira nia fatin. Por ezemplo: projetu pakote referendum nebe mak implementa kona-ba pengerasan estrada iha suco Bobometo laiha koñesementu ba autoridades local sira nune defikulta sira hodi halo kontrolu.
  5. Lider komunitariu iha suco bobometo mos kestiona trabailhadores sira mak mai husi estranjeiro (Kefa no Atambua) nebe implementa projetu pengkerasan estarada(pakote referendum), no kompania sira la rekruta trabailhadores local iha suco Bobometo.
  6. Lider komunitariu sira mos kestiona ona kona ba televizaun suco mak at no to agora la iha manutensaun, kadeira suco laiha, mesin tik mak aat.
  7. Lider komunitariu mos hato’o prekupasaun kona ba Subsidiu suco nian nebe mak durante fulan haat ona seidauk simu(Janeiro-Abril 2010). Inklui surat tahan no espidol ka operasional suco laiha. Sira ejiji mos kelengkapan dapur suco, bikan, sana, kanuru no sel-seluk tan hodi fasilita suco nia aktividades.
  8. Komunidade iha Suco Bobometo, husu ba Guverno liu-liu Ministeriu Turismo, Comersio e Industria hodi fo fila sira nia osan $ 4.90 nebe mak sira uza hodi selu transporte hodi tula fos MTCI ret 5 ba iha sira nia suco. Sira dehan katak guverno promete ona atu fo fila sira nia osan maibe to’o agora sira seidauk selu.

Posijaun Luta Hamutuk

Bazeia ba prekupasaun no ejijensia komunidade ne’e Luta Hamutuk hakarak hato’o nia posijaun liu husi karta popular ne’e hanesan tuir mai:

· Prekupasaun no ejijensia nebe mak komunidade iha suco haat (4) nee kestiona nee hatudu katak durante nee la iha transparante relasiona ho fundu peroliferu no orsamentu geral do stadu

· Prekupasaun no ejijensia nebe mak hato’o ba Luta Hamutuk ne’e hatudu katak durante nee komunidade la iha kanal hodi kanaliza sira nia problema mak durante nee sira infrenta

· Prekupasaun no ejijensia komunidade iha leten ne’e hanesan indikasaun diak tamba povu komesa kestiona problema transparansia no akuntabilidade ba governu nebe mak hanesan jestor ba sira nia riko soi

Rekomendasaun

Bazeia ba prekupasaun no ejijensia komunidade iha suco haat nee Luta Hamutuk hakarak hato’o rekomendasaun ba Governu no Parlamento Nasional. Rekomendasaun hirak ne’e hanesan tuir mai:

· Rekomenda ba Premeiro Ministru RDTL nebe hanesan xefe do Governo atu fo atensaun ba nia Ministeriu mak nain ba projeitu kapital dezenvolvimentu atu informa ba autoridade local iha distrito Oekusi antes implementa projeitu.

· Rekomenda ba Ministeriu Infrastruktura atu hatama ejijensia komunidade kona ba ponte mota Bilomi, mota Kul-umu no Noel Ekat nebe liga suco sira iha sub Distrito Pante Makasar, Oesilo, Pasabe no Nitibe iha planu orsamentu geral do estadu anu fiscal 2011.

· Rekomenda ba Sekretariu do Estadu Eletrisidade e Agua Saniamentu atu toma medidas ba ejijensia komunidade suco haat nee nian nesisidade be’e mos hodi tau iha planu orsamento geral do estadu anu fiscal 2011.

· Rekomenda ba Ministeriu hotu mak nain ba projeitu kapital dezenvolvimentu nebe sei implementa iha distrito Oekusi tengki fo hatene ba implementador projeitu/kompania sira atu fo koñesemento ba autoridade local sira antes implementa projeitu atu nune lider komunitariu sira bele partisipa hodi halo kontrolo ba prosesu implementasaun projeitu.

· Rekomenda ba Ministeriu Administrasaun Estatal e Ordenamento Territoriu atu tau atensaun ba lider komunitariu iha suco ha’at mak durante fulan janeiru to abril seidauk simu subsidiu.

· Rekomenda ba Ministeriu Administrasaun Estatal e Ordenamento teritoriu atu tau matan no halo monutensaun ba fasilidade suco mak a’at hanesan televisau no fasilidade mak la iha iha suco ha’at mak Luta Hamutuk hala’o aktividade community briefing.

· Rekomenda ba Ministeriu Comersio e Industria atu selu komunidade nia osan mak seidauk selu hodi aluga kareta tula fos ba sira nia suco.

· Rekomenda ba Parlamentu Nasional nebe hanesan representante povu atu tau atensun ba prekupasaun no ejijensia komunidade nian waihira iha debates orsamentu ratifikativu no orsamentu geral do estadu anu fiscal 2011 atu nune bele kosidera prekupasaun no ejijensia komunidade suco haat nee iha prosesu debates orsamentu.

Mak nee deit karta nee ami hato’o, ba ita boot sira nia atensaun ami hato’o obrigado wain.


Dili, 28 Abril 2010

Mericio Akara

Diretur Luta Hamutuk (+670) 7263783)

Komentar

Postingan populer dari blog ini

DEZENVOLVE MODELU HUMANISTA IHA SEKULU 21*[1]

DEZENVOLVE MODELU HUMANISTA IHA SEKULU 21 Introdusaun Dala uluk hau hakarak hato’o obrigado wain ba komisaun organizadora ba konferensia ida ne’e. Atan hau hetan honra boot atu mai koalia iha forum akademiku ida ne’e Segundu, hau tengke deklara lolos katak : hau foin hetan konfirmasaun ba konferensia horseik lorokraik tuku 2.30; maske hetan ona kontaktu husi sr. Dr. Antero iha loron hirak antes. Tanba ne’e karik aprezentasaun ne’e hanesan refleksaun deit atu ita halu diskusaun. Hau mos siente katak topiku ne’ebe fo ba hau todan no presiza halu leitura teoritika no social atu nune’e bele klean liu. Maske nune’e hau tenta hato’o hanoin badak ruma, karik bele hanesan input ba diskusaun ida. Tanba Sa Humanista? Humanista ka humanism ne’e movimentu hanoin no asaun nebe atu hahi ema moris ho valor as tebes. Movimentu hanesan reasaun ida ba situasaun iha tempu neba no mos bele ohin loron wainhira ema,sosiedade ka nasaun hotu hanoin, hare no valoriza ema husi material ka ho lian sel

Komandante LERE ANAN TIMUR. Ha’u hanoin liafuan filozofia ha’u kombibiu mós baruk. Ha’u nia planu ne’e hanoin atu oho ema, hasai ema nia kilat para bele aumenta ita nia kapasidade kombate. Ida ne’e de’it

August 27th, 2011 Husi: Tempo Semanal  Brigadeiru Jeneral Lere Anan Timur Ema barak koñese Asuwa’in ida ne’e. Temperamentu realsa, dixiplina no mós gosta lee. Tito Cristovão ‘Lere Anan Timor’ da Costa. Moris iha Iliomar Lospalos 2 de Fevereiru 1952. Esperiénsia iha militár komesa kedas iha tempu Portugés. Maski konsege eskola téknika agrikultura iha Fatumaka, Baukau. Ba Lere, situasaun difisil liu ba nia durante funu, bainhira militár Indonézia tiru kanek nia entre Same ho Ainaru. Liman kanek, ain rua tiru kanek hotu to’o nia liman fuan rua mós lakon. Tuir mai inter vista espesiál ne’ebé  José Belo  husi TEMPO Semanál halo ho jenerál fitun ida F-FDTL ne’e. Ita boot, bele konta istória kona ba ita nia moris? Ha’u oan primeiru husi inan naran Filipa. Ha’u nia inan jerasaun husi Don Leimeta husi Iliomar. Ha’u nia aman hanesan ema bai-bain. Médiu, la’ós riku liu mós laiha. Ha’u mai husi jerasaun ida ne’e. Ami hamutuk mane na’in 4 no feto na’in 2. Ha’u SD (Eskola Primá

ENTRE PALAPAN-LIFAU

ENTRE PALAPAN-LIFAU Oe-cusse, 15-05-2015 Hakarek nain : Nw Hakat ho malirin anin tasi feto Hamaluk ho Amanar*  Laloran tasi feto harahun rai henek tasi Rai heneke metan iha ain klor halakon tiha kolen iha isin Rai rahun iha isin Rai henek metan metin iha ain klor Hamaluk ho anin tasi hakat husi pasi ida ba pasu seluk iha fatuk karan hun Ho malirin anin tasi sulan tiha du'ut tasi, su lakon ai tarak  husi Ata dalan Mer laloran tasi feto maran iha kotuk laran Malirin anin tasi su do'ok tiha kosar no rai u'ut iha dalan Taka matan hakat.. Haluha tiha morin ai laran tuan Namalutun * Haluha tiha malirin ai laran tuan Namalutun [*. Lian Makalero. "Lee iha Lian Tetun Kadiuk Tasi"] [*. Namalutun, iha lian Makalero = Naran Ai laran tuan iha Parte Postu Administrativu Iliomar]