Akara fundamenta katak, agora kestaun mak ne’e nia dun media ho sosiadade sivil simu osan para estraga, nia koalia la los, laos simu osan hosi liur mak ita kritik malu, Ita kritika malu ne’e bainhira ema halo korupsaun, bainhira ema bosok povu kritika autokritika uluk tempu passadu ne’e aplika ona, FRETILIN nudar partidu historika iha ailaran aplika kritika autokritika ne’e.
Deklarasaun Vicente Guterres ‘Laiha Folin’
Written By Timor News Online on 10/27/2014 | 8:32 PM
Director Luta Hamutuk, Mericio Akara hatete, koalia konaba doador ne’e laos deit sosiadade sivil deit mak hetan, estadu nasaun hotu hetan, bainhira iha tempu emergensia ne’e, hotu-hotu simu osan husi doador, nebe isatoria mak dia ne’e ita ukun –an mai ne’e, Internasional, UNTAET, Doadores sira. Nia hatutan, la iha ida mak la simu osan hosi estrangeiru hotu-hotu, inklui prezidenti parlamentu nasional, prezidenti tribunal rekursu, nudar timor oan mos hetan hosi internasional UNDP nebe la iha Timor ida mak la hetan osan hosi estrangeiru, nia asesor mos ema estrangeiru.
Akara ho lian makas hatete, nia advisor ne’e ema internasional, kontiudu ida ne’e ita labele seis hosi mundo global osan ne’e mai hosi fatin hotu-hotu .
Akara fundamenta katak, agora kestaun mak ne’e nia dun media ho sosiadade sivil simu osan para estraga, nia koalia la los, laos simu osan hosi liur mak ita kritik malu, Ita kritika malu ne’e bainhira ema halo korupsaun, bainhira ema bosok povu kritika autokritika uluk tempu passadu ne’e aplika ona, FRETILIN nudar partidu historika iha ailaran aplika kritika autokritika ne’e.
Maibe, sira aplika kritika autokritika ne’e uluk sira la simu osan ida, malae mak halo kritika autokritikm, kritika para halo demokrasia para kriminozu duni, nebe nia razaun ne’e la forte.
Inklui igreza nia doador internasional sempre iha sei nia halo kritika ruma nia labele dehan igreza hetan osan hosi doador sira, asesor sira barak simu osan hosi UNDP.
“Hau nia resposta ba deklarasaun ida ne’e katak, prezidente parlamentu halo deklarasaun ida nebe mak baratu la folin, segundu hau hanoin sei hakarak promove demokrasia iha ita rain ho diak ne’e persija iha eklibru ceking I balance ne’e tenke iha,” nia hatete.
Nia hatutan, iha parlamentu, governo, prezidenti republika, tribunal, media, sosiadade sivil, universidade intelektuais sira, persija ejisiti ho idak-idak nian dalan para bele kontrola malu fo hanoin, kritika malu, haforsa demokrasia diak liu.
“Se’e Prezidenti parlamentu komesa ho presuan politika ba intidade hotu inklui sosiadade sivil Hau hanoin nia pesoal maka laiha komitmentu atu promove demokrasia iha ita nia rain,” nia dehan.
Nia dehan, servisu Luta Hamutuk durante ne’e kontribui ba dezenvolvementu ba prosesu demokrasia iha ita rain, hakarak nasaun ida nasaun demokratiku, no misaun idak-idak hatene nia knar oinsa kontribui, misaun idak-idak iha sentidu de estadu, nebe labele hatete ida fali mak los liu fali ida mak la los fali.
“Hau hanoin nudar Prezidenti parlamentu ida tenke sukat nia liafuan antes nia koalia sei bele kolai ne’e koalia ho dadus, ho fundamentu investigasaun ruma, labele sein faktus nia impaktu ne’e halo konvuzaun ba publiko satan prrezidenti parlamentu ida mak koalia hanesan ne’e,” nia hatete.
Tanba ne’e, nia konsidera katak, koalia hanesan ne’e nia mak hakaraka hamate demokrasia ne’e iha rai ida ne’e, i karik nia hetan presaun makas hosi media sosiade sivil no tribunal ne’e mak nia panik ituan ou ataka ema naran deit, ne’e hatudu nia la pronto simu konsekuensia Iha fatin seluk, Diretur Judiciario Sistem Monitoring Program (JSMP), Luis de Oliveira Sampaio, hatete, tuir lolos liafuan sira hanesan ne’e la merese sai hosi orgaun parlamentu.
“Hau hanoin liafuan sira hanesan liafuan ne’e lamerese fo sai , kritika ne’e sistema ida nebe mak ita adopta sei liafuan nebe mak lamerese fo sai ita ignora tiha ida nebe mak diak bele fo sai” nia hatuir.
Tanba ne’e, nia hatete, fo sai liafuan ne’e nudar individual ou nudar sosiade ida , ou nudar orgaun independente ida, tanba estadu la fo osan ba sosiade sivil hotu-hotu atu halo servisu. “Simu osan husi doadores maibe servisu nudar Timor oan, nafatin hanesan timor oan hanesan JSMP buat hotu-hotu Timor oan mak halo, tanba mosu kritika ruma ne’e mai hosi Timor oan laos hosi advisor sira hakerek nota ruma para imi krtitka imi nia governo tenke hanesan ne’e, ne’e la ejisti iha JSMP,” dehan Diretur JSMP ne’e.
Nia hatutan, ami iha akordo buat nebe mak kritika ami nia governu estadu ida ne’e, ami la konkorda ami kritika, mai hop konseitu ida dezenvolve ho knseitu Timor oan nian laos mai fali hosi advizor sira.
Tuir lolos labele akontese , ne’e tendesiozu liu hodi fo sai liafuan, kritika ne’e laos sala ida hodi fo hanoin ba malu laos fo hanoin sala, ida ne’e estadu tenke refleta ba liafuan atu fo sai. eby
Source: Diairu JN
Komentar
Posting Komentar